Nikad lošije stanje u sistemu PIO RS, došlo se do zida!!!

Nikad lošije stanje u Penzijskom sistemu RS, došlo se do zida!!!

 

• Konstatujemo veoma loše stanje u penzijskom sistemu Republike Srpske:Kumulativni deficit Fonda PIO RS, sa 31.12.2013. godine, iznosi 132.420.714,00 KM, i u odnosu na 2012. godinu (107.644.591,00 KM), veći je za 24.776.123,00 KM;
• Tekući deficit Fonda PIO RS, za dvanaest mjeseci 2013. godine, iznosi oko 24.776.123,00 KM;
• Fond PIO RS, dugoročno je zadužen sa 50.000.000 KM (sa 01.01.2012.), zbog čega plaća enormno visoke kamate;
• Da bi se isplatile penzije i održala tekuća likvidnost, Fond mora da koristi revolving kredite od komercijalnih banaka u okviru dozvoljene kvote, svaki mjesec zadužuje se oko 40.000.000 KM, za što plaća visoke kamate. Ni to više ne pomaže, došlo se do zida, ne može se vratiti kredit bankama iz predhodnog mjeseca, da bi se koristio kredit za naredni mjesec.
• Primjer je decembarska penzija 2013. godine.
  Nikada se nije desilo, od 2007. godine, da se decembarska penzija ne isplati korisnicima prava prije Božićnih praznika. To se jedino desilo sadašnjim rukovodiocima koji danas upravljaju sistemom PIO RS.
• Postoji osnov sumnje da Fond PIO RS koristi kratkoročne pozajmice, koje premašuju dozvoljeni limit kratkoročnog zaduživanja, za što plaća dodatne kamate bankama, što se prikriveno knjiži kao usluga platnog prometa sa tom bankom.
• To je prisutno već duži period, sve do jednom.
• Značajno je smanjen broj uplatilaca doprinosa. Prema podacima Fonda PIO RS, odnos broja aktivnih uplatilaca doprinosa prema broju penzionera je poražavajući i on je za jun mjesec 2013. godine, prema podacima Fonda PIO iznosio 0,6 uplatilaca doprinosa prema 1 penzioneru (0,6:1).
• Analizirajući aktuelno stanje, nemoguća je dalja isplata penzija.
• Ni revolving ne može pomoći, nedovoljna je naplata doprinosa u smislu da pokrije tekuće rashode (iako naplata doprinosa nikad nije bila bolja u apsolutnom iznosu, stopa takođe nikad veća 18,5%). Isplata penzija može se dalje nastaviti samo pod uslovom da Fond PIO RS svaki mjesec povećava kreditna zaduženja putem revolving kredita, što bi značajno odstupilo od dozvoljene kvote zaduženja od strane Vlade RS.
  Druga mogućnost je da Fond poveća dugoročno kreditno zaduženje, poštujući propise koji to regulišu, kako stvari za sada stoje moraće.
  Takav princip finansiranja Fonda PIO RS bio bi krajnje neopravdan i nemoralan, obzirom da nema takve prakse nigdje u okruženju. To bi dodatno opteretilo Fond u smislu plaćanja visokih kamata bankama.
  Postoji rješenje da Vlada RS izdvoji dodatna sredstva iz Budžeta i pokrije kumulativni deficit, očekivanja su minimalna, s obzirom na fiskalne kapacitete Budžeta.
  Vlada ima ograničenja da to uradi, iako bi to morala, ograničenja su normativne prirode (zakonska odredba da Republika garantuje isplatu penzija dobra je, ali u ovakvom ambijentu naprosto je ne primjenjiva, istoj se nije išlo u susret, kako bi bila moguća, kada to zatreba) s obzirom da je već usvojen Budžet za 2014. godinu, u kojem su sredsva prema Fondu povećana za 14.000.000 KM, u odnosu na predhodnu godinu. Ni to trajno ne rješava nagomilane probleme, s obzirom da nivo prikupljenih prihoda na mjesečnom i godišnjem nivou ne može da pokrije sve planirane rashode (prisutno je nerealno planiranje prihoda i rashoda). Fond će i dalje svaki mjesec proizvoditi tekući deficit, bez obzira koje rješenje bude primjenjeno, ali zasigurno manji od sadašnjeg.
• Rješenje za ovakvo stanje ne treba tražiti ni u povećanju stope doprinosa za PIO (18,5%,) koja je u odnosu na 2010. godinu uvećana za 1,5%. Tako su u Fondu obezbjeđena dodatna sredstva na godišnjem nivou (više od 100 000 000 km), što nije bilo dovoljno da Fond uspostavi ravnotežu između prihoda i rashoda. Pored ovog benefita, učinjeno je još koraka koji značajno smanjuju rashode Fonda.
• Učinjeni su koraci koji su započeti još 2010. godine, a oni su: plaćanje zdravstvenog osiguranja za korisnike prava, sada po stopi od 1%, a 2010. godine plaćalo se po stopi 3,45%, to je ogromna ušteda i značajno je smanjeno plaćanje provizije poštama za podjelu penzija sa 1,4% na 1%. Svi drugi troškovi u Fondu značajno su povećani u odnosu na predhodni period (izvještaj revizije za 2012. godinu). Nažalost, sve ovo nije pomoglo da Fond dođe do pozitivne nule, odnosno da svoje prihode i rashode uravnoteži, kako bi obezbedio nesmetanu isplatu prava. Svaki mjesec pale se alarmi hoće li biti penzije i kako će se organizovati njena isplata.
• Prosječna plata zaposlenih u Fondu je ispod republičkog prosjeka, čak je ukinut i topli obrok zaposlenima, što proizvodi ogromno nezadovoljstvo zaposlenih u Fondu.
• Fond je opterećen plaćanjem ogromnih kamata za dugoročna i kratkoročna zaduženja (što na godišnjem nivou iznosi 4.494.149,00 KM za 2013. godinu i 3.305.257,00 KM za 2012. godinu), sa tendencijom povećanja (za 2010. god. su plaćene 2.000.000 KM).
• Izdvjaju se značajna sredstva za medije, mnogo više u odnosu na 2010. godinu.
• Penzioneri su i nakon povećanja penzija od 3,5% plus 2% od 1.1.2014. godine nezadovoljni i žive teško, uznemirila ih je dodatno lista lijekova, žive u siromaštvu, približavaju se ekstremnoj zoni siromaštva, mada mislimo da moraju biti svjesni vremena u kojem živimo.
• Glavna služba za reviziju javnog sektora u svom Izvještaju za 2011., a posebno za 2012. godinu imala je goleme primjedbe na rad i polovanje Fonda PIO RS. Preporučujemo čitaocima da pročitaju te izvještaje, a pogotovo izvještaj za 2012.godinu, koji nikad nije bio lošiji od 2007.godine. Čudimo se da nije bilo negativno mišljenje od strane glavne službe za reviziju, nakon toliko konstatovanih i napisanih kršenja zakona. Mnogo toga je sporno, zainteresovani čitaoci isti izvještaj mogu pročitati na sajtu Glavne službe za reviziju.
• Ovo bi bila dijagnoza sadašnjeg stanja u Penzijskom sistemu RS, koje je mnogo lošije od stanja recimo iz (2007, 2008, 2009, 2010) po svim parametrima, što je uporedivo. Stanje je zabrinjavajuće, i još više ako se zna da je 1.1.2012. godine, stupio na snagu novi zakon o PIO RS, koji je imao epitet reformskog zakona, a očekivanja su bila velika. Novi zakon u kratkom roku proizveo je negativne efekte u penzijskm sistemu, a to je ovo što danas imamo, nažalost. Pratićemo stanje u dugom roku, mada nismo optimisti. Isti zakon, pretrpio je već jednu izmjenu za kratko vrijeme, to je sistemski zakon koji nije podložan baš brzim i kratkim promjenama. Nadajmo se boljem od ovoga što je sada.
• Ustavni sud Republike Srpske proglasio je neustavnim odredbu (Član 141. stav 1.) Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju koja je regulisala da korisnik istovremeno ne može biti i osiguranik. Time je stanje vraćeno kao što je bilo regulisano predhodnim zakonom.
• Sada Fond ima problem. Shodno sudskim presudama moraće da obešteti te korisnike sa ukupnom cifrom oko 4.000.000 KM, što je za Fond dodatni rashod (ko je odgovoran?).