Zamjerke Vladi Republike Srpske: Zašto se njen rad u ekonomskoj politici ne može pozitivno ocijeniti

Vlada Republike Srpske često pokušava predstaviti svoju ekonomsku politiku kao uspješnu i stabilnu, ali detaljna analiza ključnih makroekonomskih indikatora pokazuje da takva ocjena nije utemeljena. Umjesto istinskih reformskih iskoraka, suočavamo se s održavanjem postojećeg stanja, bez vidljivih pomaka u odnosu na prethodne godine.
Posmatrajući bruto domaći proizvod (BDP), jasno je da je rast ostao skroman: 2022. godine realni rast iznosio je oko 3,9%, 2023. godine usporio je na 1,9%, a u 2024. godini blago se oporavio na 2,9%. Projekcije za period 2025–2027. predviđaju rast od 2,8% do 3,3% godišnje, što je ispod regionalnog prosjeka. Susjedne zemlje Zapadnog Balkana bilježe veće stope rasta, što ukazuje na nedovoljno iskorišćen ekonomski potencijal Republike Srpske.
izvor: Ministarstvo finansija Republike Srpske, Svjetska banka (Western Balkans Regular Economic Report, 2024)
Inflacija predstavlja dugogodišnji problem: u 2022. godini iznosila je oko 11%, u 2023. godini pala je na 5–6%, a u 2024–2025. zadržala se na oko 4,5%, što je i dalje iznad ciljanog okvira predviđenog vladinom politikom. Iako su postpandemijski pritisci na cijene djelimično ublaženi, Vlada nije uspjela vratiti stabilnost cijena na željeni nivo, što dodatno opterećuje životni standard građana.
izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske, Raiffeisen Research Balkan Outlook 2024–2025, Centralna banka BiH
Indikator tržišta rada ukazuje na hronične slabosti: nezaposlenost mladih i dalje prelazi 30%, dok emigracija dodatno smanjuje broj aktivnih radnika. Uz to, nesklad između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada traje godinama, a bez dubokih reformi rezultati na ovom polju ostaju veoma ograničeni.
izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Eurostat, OECD analiza tržišta rada Jugoistočne Evrope
Digitalizacija javne uprave, iako zvanično prepoznata kao prioritet, napreduje sporo i nepotpuno. U prethodnih pet godina napravljeni su osnovni koraci, poput uvođenja e-servisa, ali birokratija ostaje troma, a privatni sektor i dalje se suočava s administrativnim preprekama i pravnom nesigurnošću.
izvor: Strategija digitalizacije RS 2021–2025, izvještaji privrednih komora i AmCham BiH
Kada govorimo o malim i srednjim preduzećima (MSP), koja čine oko 70% ukupne zaposlenosti, jasno je da je ovaj sektor godinama zanemarivan. Nedostaju ciljane mjere finansiranja i podrške, a nivo inovacija i investicija ostaje ispod regionalnog prosjeka, čime Republika Srpska gubi prilike za jačanje konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta.
izvor: Ministarstvo privrede i preduzetništva RS, Privredna komora RS, Svjetska banka (Izvještaj o malim i srednjim preduzećima Jugoistočne Evrope)
Zaključno, dok premijer i Vlada Republike Srpske pokušavaju predstaviti rad institucija kao uspješan, činjenice pokazuju suprotno. Stabilizacija pojedinih pokazatelja ne može se smatrati velikim uspjehom, jer nema dokaza o suštinskim reformama ili iskoracima koji bi promijenili ekonomski tok u odnosu na prethodne godine. Održiv rast, veća konkurentnost i duboke reforme i dalje ostaju nedovršeni posao, a to su stvari koje građani Republike Srpske dobro osjećaju u svakodnevnom zivotu.